Svet četinara

Ovo je forum za diskusiju u vezi četinara.Pišite o svojima iskustvima sa četinarima
 
HomeCalendarGalleryKako koristiti ovaj Forum?TražiLista članovaGrupe korisnikaRegistracijaLogin
Traži
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Latest topics
» prepoznavanje
Sat Dec 18, 2010 7:34 pm by marko

» razmnožavanje semenom
Sat Dec 18, 2010 7:15 pm by marko

» da li mogu da se postavljaju atacmenti
Thu Sep 16, 2010 7:12 pm by milos

» tisa iz reznice
Sat Feb 20, 2010 2:03 pm by marko

» Abies alba ili obicna jela
Thu Feb 18, 2010 9:15 am by marko

» ariš,larix
Thu Feb 18, 2010 8:46 am by marko

» razmnozavanje cetinara oziljavanjem i kalemljenjem[cepljenjem]
Wed Feb 17, 2010 8:24 pm by marko

» pinus nigra
Wed Feb 17, 2010 8:11 am by marko

» picea omorika-pančićeva omorika
Wed Feb 17, 2010 7:47 am by marko

Forum navigacija
 Portal
 Indeks
 Lista članova
 Profil
 Kako koristiti ovaj Forum?
 Traži
Forum
Affiliates
free forum


Share | 
 

 picea omorika-pančićeva omorika

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
marko
Admin
avatar

Broj postova : 16
Join date : 2010-02-15
Lokacija : sombor

KomentarNaslov komentara: picea omorika-pančićeva omorika   Wed Feb 17, 2010 7:47 am

Pančićeva omorika
Pančićeva omorika (lat. Picea omorika) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu, ali je raširena po parkovima širom Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao božićno drvce. Otkrio ju je 1875. botaničar Josip Pančić, a 1887. dao joj je znanstveni naziv i opis.
Ova vrsta je relikt iz doba tercijara, kada je imala veliko područje rasprostiranja. Uslijed promjene klime, sačuvala se u prirodi samo u području oko donjeg i srednjeg toka rijeke Drine u istočnoj Bosni i jugozapadnoj Srbiji. Endem je Balkanskog poluotoka. Otkrio ju je prirodoslovac Josip Pančić, kraj sela Zaovine na planini Tari u jugozapadnoj Srbiji 1875. Pančić je rođen u Bribiru u Hrvatskoj.
Opis vrste
Naraste do 30 m na strmim i vapnenastim terenima. Deblo je ravno i vitko. Gornje su grane usmjerene prema gore, a donje prema dolje, dok su srednje horizontalno usmjerene. Donje su grane najduže, a vrhovi su im savinuti prema gore. Iglice su oko 2 cm dugačke, odozdo s 2 bijele pruge puči, na donjoj strani izbojka raščešljane. Korijenje je vodoravno postrano, prilagođava se prilikama u tlu.
Jedan kilogram sadrži 350 000 sjemenki s krilcima. Prosječna klijavost je 45%.
Kora je tanka i crvenosmeđa, ljušti se u obliku većih nepravilnih pločica.
Pupovi su sitni, jajoliko ušiljeni, bez mole, kestenjaste boje, dugi 3-4 mm.
Muški cvjetovi su svijetlocrveni, a ženski crvenkasti, smješteni pri samom vrhu krošnje.
Češeri su do 6 cm dugi, oko 1-2 cm u promjeru, u početku tamno-plavkasti do ljubičasto-smeđi, a kasnije smeđi s prelijevanjem na plavu boju.
Sjeme je tamnomrko, obrnuto jajoliko, 2.5 do 3 mm dugačko, okriljeno. Krilce je dugo oko 8 mm, sazrijeva iste godine u listopadu ili studenom. Osim iz sjemena, ova se vrsta ponekad razmnožava i vegetativno (položenice, zalegnute grane).
Ekološki zahtjevi
Zahtjevi za toplinom, svijetlom i tlom su vrlo skromni. Pripada u vrste široke ekološke amplitude. U prirodi uspijeva na vapnenoj podlozi na nadmorskoj visini od 300 do 1700 m, a čak i u vrlo mokrim staništima s crnom johom. Podnosi umjerenu zasjenu, vrsta je polusjene. Otporna je na štete od snijega, zahvaljujući posebnom izgledu krošnje. Vrlo je otporna na štetne plinove i prašinu, često se sadi u gradovima i industrijskom području. Raste polako, doživi do 150 - 200 godina.
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika http://svetcetinara.aforumfree.com
 
picea omorika-pančićeva omorika
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Svet četinara :: Šumski četinari-
Idi na: